Najnovija istraživanja pokazuju da su suvremene perilice brže, higijenskije te racionalnije u potrošnji vode i energije nego što je to ručno pranje
Foto: Nic Taylor; flickr
Prvi stroj za pranje posuđa izrađen je davne 1850. godine, ali mnogi i nakon više od 150 godina posuđe i dalje peru “na ruke”, a među onima koji ga peru strojno mnoštvo je onih koji ga prije stavljanja u perilicu isperu. Mnogi smatraju da strojevi, bez obzira na to koliko napredni bili, nikad neće moći potpuno zamijeniti naše vještine i znanja. Osim toga, snažno je vjerovanje da je pranje rukom puno čišće i bolje za okoliš, posebice ako ste za pranje svega što je vaša obitelj upotrijebila za ručak uspjeli oprati u samo jednom sudoperu ispunjenom vodom.
Istraživanja su, međutim, pokazala da ta teorija više nije točna. Najnovija istraživanja pokazuju da suvremene perilice brže, higijenskije te racionalnije u potrošnji vode i energije nego što je to ručno pranje. Tako u izvješću istraživanja australske Agencije za zaštitu okoliša stoji kako je za ručno pranje posuđa moguće potrošiti manje vode i energije, ali da je to vrlo malo vjerojatno. Evo i zašto. Kad bismo ručno prali istu količinu posuđa koja stane u perilicu, morali bismo oprati čak osam setova tanjura, pribora za jelo i čaša i to pod mlazom vode koja iz slavine ne bi smjela teći dulje od – dvije minute! Dakle, više je nego jasno da je teško nadmašiti stroj u racionalnom trošenju vode.
No, moramo li perilici “pomoći” ispiranjem tanjura prije nego ih stavimo u nju. Steven Nadel, izvršni direktor američkog Vijeća za energetski učinkovito gospodarstvo, smatra kako je to potpuno nepotrebno osim maknuti ostatke hrane s tanjura.
– Stare perilice, govoreći uopćeno, nisu mogle kvalitetno oprati posuđe bez prethodnog ispiranja, ali današnje perilice nemaju takvih poteškoća zahvaljujući senzoru sedimenta koji neprestano mjeri količinu čestica nečistoće u ispuštenoj vodi. Tako perilica utvrđuje koliko je posuđe doista prljavo i prema tome prilagođava režim pranja sve dok posuđe ne bude potpuno čisto – izjavio je S. Nadel za The Washington Post.
Osim što koriste puno manje vode, perilice u kontroliranim mlazovima prskaju vodu zagrijanu na 60°C, na temperaturi koju naše ruke ne mogu podnijeti. Ipak, radi uštede energije, stručnjaci ne preporučuju temperaturu veću od 48°C.
Prema mišljenju stručnjaka, najgori mogući pristup okolišu, ali i računima za struju i vodu, jest “pretpranje” posuđa u sudoperu dok pritom cijelo vrijeme istječe topla voda. Takvim pretpranjem posuđa nepotrebno se po kućanstvu potroši čak 22.000 litara vode godišnje. Uz prosječnu cijenu vode u Hrvatskoj potroši se 350 kuna na ispiranje prije pranja.
Ako vas još nismo uvjerili u isplativost korištenja perilice za posuđe, možda će vam uvjerljiv argument biti činjenica da se na ručno pranje posuđa godišnje potroši čak 230 sati. Isplati li se gotovo deset dana života provesti nad sudoperom!?
