{"id":7928,"date":"2026-05-12T17:14:23","date_gmt":"2026-05-12T17:14:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/?p=7928"},"modified":"2026-05-12T17:27:42","modified_gmt":"2026-05-12T17:27:42","slug":"hrvatsko-trziste-nekretnina-u-2026-cijene-i-dalje-rastu-ali-trziste-usporava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/2026\/05\/12\/hrvatsko-trziste-nekretnina-u-2026-cijene-i-dalje-rastu-ali-trziste-usporava\/","title":{"rendered":"Hrvatsko tr\u017ei\u0161te nekretnina u 2026.: Cijene i dalje rastu, ali tr\u017ei\u0161te usporava"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatsko tr\u017ei\u0161te stambenih nekretnina u\u0161lo je u 2026. godinu s jednom zanimljivom kombinacijom: kvadrati su i dalje skuplji nego lani, ali broj kupoprodaja pada. Drugim rije\u010dima, tr\u017ei\u0161te ne djeluje kao da ulazi u ozbiljan pad, ali vi\u0161e ne raste istim tempom kao proteklih godina.<\/p>\n\n\n\n

Posljednji slu\u017ebeni podaci za cijelu 2025. godinu pokazuju kako su cijene stanova porasle u svim ve\u0107im hrvatskim gradovima, dok je promet nekretnina u ve\u0107ini njih oslabio. To sugerira da kupci postaju oprezniji, no kvalitetne nekretnine i dalje pronalaze vlasnike bez ve\u0107ih problema.<\/p>\n\n\n\n

Split ostaje najskuplji<\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111u pet najve\u0107ih hrvatskih gradova Split je i dalje uvjerljivo najskuplji. Prosje\u010dna realizirana cijena stana u 2025. ondje je prema\u0161ila 4.000 eura po \u010detvornom metru. Zagreb se pribli\u017eio granici od 3.000 \u20ac\/m\u00b2, dok su Zadar i Rijeka vrlo blizu toj razini. Osijek je ostao najpovoljniji me\u0111u velikim gradovima, s prosjekom oko 1.670 \u20ac\/m\u00b2.<\/p>\n\n\n\n

No iza tih brojki kriju se potpuno razli\u010dita tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Split danas vi\u0161e nalikuje investicijskom i turisti\u010dkom tr\u017ei\u0161tu Mediterana nego \u201cklasi\u010dnom\u201d hrvatskom gradu. Premium novogradnje na atraktivnim lokacijama ondje se ve\u0107 prodaju i po nekoliko puta vi\u0161im cijenama od gradskog prosjeka. Zagreb je i dalje najve\u0107e i najdublje tr\u017ei\u0161te u zemlji, s najve\u0107im brojem kupoprodaja i naj\u0161irom ponudom, dok Osijek ostaje najpristupa\u010dniji veliki grad, ali i jedini u kojem obiteljske ku\u0107e jo\u0161 uvijek imaju relativno va\u017enu tr\u017ei\u0161nu ulogu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Stanovi dominiraju tr\u017ei\u0161tem<\/h2>\n\n\n\n

Jedan od zanimljivijih zaklju\u010daka slu\u017ebenih podataka jest koliko su stanovi postali dominantni u odnosu na ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

U Splitu se prodaje vi\u0161e od 30 puta vi\u0161e stanova nego ku\u0107a. U Rijeci je omjer gotovo 26:1, a u Zagrebu oko 7:1. Tek je u Osijeku tr\u017ei\u0161te ku\u0107a i dalje relativno \u017eivo.<\/p>\n\n\n\n

To zapravo dosta govori o na\u010dinu \u017eivota i ekonomiji hrvatskih gradova. Stanovi su postali osnovna tr\u017ei\u0161na roba: lak\u0161e ih je financirati, lak\u0161e iznajmiti i jednostavnije prodati. Ku\u0107e su sve vi\u0161e ni\u0161ni segment, posebno u ve\u0107im urbanim sredinama.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno, tr\u017ei\u0161te pokazuje i vrlo jasnu preferenciju prema srednjim kvadraturama. Najve\u0107a potra\u017enja koncentrirana je na stanove izme\u0111u otprilike 40 i 75 \u010detvornih metara. Upravo taj segment danas \u010dini jezgru tr\u017ei\u0161ta \u2013 bilo da se radi o prvoj kupnji, zamjeni manjeg stana ili investiciji za dugoro\u010dni najam.<\/p>\n\n\n\n

Veliki luksuzni stanovi postoje, ali ne pokre\u0107u tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

Starogradnja vi\u0161e nije \u201cjeftina alternativa\u201d<\/h2>\n\n\n\n

Posljednjih godina mnogo se govorilo o skupoj novogradnji, no slu\u017ebeni podaci pokazuju kako je sna\u017eno poskupjela i kvalitetna starogradnja.<\/p>\n\n\n\n

Na nacionalnoj razini cijene postoje\u0107ih stanova u 2025. rasle su \u010dak ne\u0161to br\u017ee od novogradnje. Razlog je jednostavan: kvalitetnih stanova na dobrim lokacijama nema dovoljno, a velik dio kupaca i dalje \u017eeli \u017eivjeti u centralnijim dijelovima gradova, gdje nove gradnje gotovo i nema.<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, problem tr\u017ei\u0161ta vi\u0161e nije samo cijena novih projekata, nego i \u010dinjenica da je dobar postoje\u0107i fond postao izrazito tra\u017een.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Za\u0161to cijene ne padaju?<\/h2>\n\n\n\n

Iako je broj transakcija po\u010deo slabiti, nema ozbiljnijih znakova pada cijena. Razloga je nekoliko.<\/p>\n\n\n\n

Prvi je i dalje ograni\u010dena ponuda kvalitetnih nekretnina u ve\u0107im gradovima.<\/p>\n\n\n\n

Drugi je \u010dinjenica da hrvatsko tr\u017ei\u0161te nije izrazito ovisno o kreditima. Procjene govore kako se velik dio nekretnina i dalje kupuje gotovinom \u2013 kroz u\u0161te\u0111evinu, prodaju druge imovine, nasljedstva ili novac iz inozemstva. Upravo zato ni vi\u0161e kamate proteklih godina nisu izazvale ozbiljniju korekciju tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i faktor su same kamate, koje su tijekom 2025. i po\u010detkom 2026. ponovno po\u010dele padati. To je kupcima donekle olak\u0161alo financiranje, osobito u Zagrebu i kontinentalnim gradovima.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno, broj novih stanova raste sporije nego \u0161to raste dugoro\u010dna potra\u017enja. Gra\u0111evinskih dozvola jest vi\u0161e nego prije nekoliko godina, ali tr\u017ei\u0161te i dalje nema dovoljno kvalitetne novogradnje na tra\u017eenim lokacijama.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je hrvatsko tr\u017ei\u0161te zapravo skupo?<\/h2>\n\n\n\n

Kad se hrvatske cijene usporede s pla\u0107ama, slika postaje dosta jasna.<\/p>\n\n\n\n

Prosje\u010dna godi\u0161nja neto pla\u0107a u Hrvatskoj danas u Splitu mo\u017ee \u201ckupiti\u201d tek oko 4,5 \u010detvornih metara stana. U Zagrebu i Zadru ne\u0161to vi\u0161e od \u0161est kvadrata, a u Osijeku oko 11.<\/p>\n\n\n\n

To pokazuje koliko su obalni gradovi postali odvojeni od lokalne kupovne mo\u0107i. Na obali cijene vi\u0161e ne odre\u0111uju samo doma\u0107e pla\u0107e, nego i turisti\u010dka potra\u017enja, ulaganja te kupci iz inozemstva.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to o\u010dekivati do 2027.?<\/h2>\n\n\n\n

Sve upu\u0107uje na to da hrvatsko tr\u017ei\u0161te ulazi u mirniju fazu rasta.<\/p>\n\n\n\n

Eksplozivni skokovi cijena iz prethodnih godina vjerojatno \u0107e usporiti, ali trenuta\u010dno nema mnogo signala za ozbiljniji pad. Tr\u017ei\u0161te je sporije, kupci su oprezniji, no kvalitetne nekretnine i dalje relativno lako pronalaze kupce.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i pritisak i dalje \u0107e ostati na Zagrebu, Splitu i Zadru, dok bi Osijek mogao ostati najpristupa\u010dniji veliki grad u zemlji.<\/p>\n\n\n\n

Najva\u017eniji zaklju\u010dak mo\u017eda je upravo taj da je hrvatsko tr\u017ei\u0161te nekretnina postalo izrazito segmentirano. Nisu sve nekretnine jednako tra\u017eene niti jednako likvidne. Dobar stan srednje kvadrature na kvalitetnoj lokaciji danas je prakti\u010dki zasebna kategorija tr\u017ei\u0161ta \u2013 i upravo taj segment i dalje dr\u017ei cijene visoko.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatsko tr\u017ei\u0161te stambenih nekretnina u\u0161lo je u 2026. godinu s jednom zanimljivom kombinacijom: kvadrati su i dalje skuplji nego lani, ali broj kupoprodaja pada. Drugim rije\u010dima, tr\u017ei\u0161te ne djeluje kao da ulazi u ozbiljan pad, ali vi\u0161e ne raste istim tempom kao proteklih godina. Posljednji slu\u017ebeni podaci za cijelu 2025. godinu pokazuju kako su cijene […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7932,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"tmauthors":[141],"class_list":{"0":"post-7928","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-trziste"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7928"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7941,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7928\/revisions\/7941"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7928"},{"taxonomy":"tmauthors","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tmauthors?post=7928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}