{"id":7284,"date":"2016-03-06T02:44:48","date_gmt":"2016-03-06T01:44:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.kvadrat.hr\/?p=7284"},"modified":"2016-03-06T02:44:48","modified_gmt":"2016-03-06T01:44:48","slug":"nominacije-za-godisnju-nagradu-udruzenja-hrvatskih-arhitekata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/2016\/03\/06\/nominacije-za-godisnju-nagradu-udruzenja-hrvatskih-arhitekata\/","title":{"rendered":"Nominacije za godi\u0161nju nagradu Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata"},"content":{"rendered":"<p><strong>Za godi\u0161nju nagradu ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2015. godini stiglo je 58 autorskih radova, me\u0111u kojima su najbrojnije realizacije interijera (21), obiteljskih ku\u0107a (12), javnih zgrada (12) te velik broj publicisti\u010dkih, kriti\u010dkih, znanstveno\u2010istra\u017eiva\u010dkih i teorijskih radova o arhitekturi (13)<\/strong><\/p>\n<p>Za nagradu <strong>\u201eViktor Kova\u010di\u0107\u201c<\/strong> koja se dodjeljuje za najuspje\u0161nije ostvarenje u svim podru\u010djima arhitektonskog stvarala\u0161tva u 2015. godini nominirani su tri rada: Muzej Vu\u010dedolske kulture u Vukovaru djelo Radionice arhitekture i Vanje Ili\u0107a, odnosno projektnog tima: Vanja Ili\u0107, Iva Peji\u0107, Goran Rako, Josip Saboli\u0107 i Mario \u0160karijot; pogon Cromarisova mrijestili\u0161ta u Ninu rad Ive Letilovi\u0107 i Igora Pedi\u0161i\u0107a te tr\u017enica i ribarnica u Vodicama arhitekta Dinka Pera\u010di\u0107a.<br \/>\nNagrada koja nosi ime na\u0161eg poznatog arhitekta Viktora Kova\u010di\u0107a dodjeljuje se i za \u017eivotno djelo, a dobit \u0107e je professor emerita dr. sc. Hildegard Auf-Frani\u0107, dipl. ing. arh.<\/p>\n<p>Nagrada <strong>\u201eDrago Gali\u0107\u201c<\/strong> dodjeljuje se za najuspje\u0161nije ostvarenja na podru\u010dju stambene arhitekture, a za 2015. godinu nominirano je pet realizacija. To su ku\u0107a u Ulici Zelenjak u Zagrebu rad arhitekata Tomislava \u0106urkovi\u0107a i Zorana Zidari\u0107a, ku\u0107a za odmor na Silbi koju su projektirali Iva Letilovi\u0107 i Igor Pedi\u0161i\u0107 te rad pod nazivom Ku\u0107a 032 u Zagrebu, a autori su joj Danijel Marasovi\u0107a i Filip Pochobradsky. Nominirana je i ku\u0107a za odmor Stone house u Lukovu \u0160ugarju autora Davora Matekovi\u0107a te POS-ovo stambeno naselje Moko\u0161ica u Dubrovniku koje potpisuju Krunoslav Ivani\u0161in, Lulzim Kabashi te iva Ivas.<\/p>\n<p>Za najuspje\u0161nija ostvarenja u unutra\u0161njem ure\u0111enju i oblikovanju dodjeljuje se nagrada <strong>\u201eBernardo Bernardi\u201c<\/strong>, a za ostvarenja u protekloj godini nominirana su tri rada. To su Hotel Adriatic u Rovinju kojeg su uredili Studio Franji\u0107 \u0160ekoranja i Studio 3LHD, restoran i kuhinja Pine Beach resorta u Pako\u0161tanima \u010dije ure\u0111enje potpisuju Dra\u017een Jura\u010di\u0107 i Jelena Skorup te spomen-obilje\u017eje Gordanu Ledereru \u201eSlomljeni pejza\u017e\u201c na \u010cukur brdu kraj Hrvatske Kostajnice kojeg su osmislili Kata Marunica i Nenad Ravni\u0107 iz tvrtke NFO i akademski kipar prof. Petar Bari\u0161i\u0107.<\/p>\n<p>Za nagradu <strong>\u201eNeven \u0160egvi\u0107\u201c<\/strong> za publicisti\u010dki, kriti\u010dki, znanstveno\u2010istra\u017eiva\u010dki i teorijski rad na podru\u010dju arhitekture za 2015. godinu nominirana su \u010detiri rada \u201eDobrovi\u0107 In Dubrovnik \u2013 Adventure in modern architecture\u201c (Krunoslav Ivani\u0161in, Wolfgang Thaler, Ljiljana Blagojevi\u0107), \u201eHrvatska moderna arhitektura izme\u0111u dva rata \u2013 nova tradicija\u201c (Tomislav Premerl), arhitektonski eseji \u201eO busenu trave pod stopalom\u201c (Tomislav Paveli\u0107), te knjiga i izlo\u017eba \u201eProstori su djelovanja: 20 godina planiranja Zadarske \u017eupanije (Maroje Mrdulja\u0161, Antun Sev\u0161ek, Damir Gamulin).<\/p>\n<p>Sve radove valorizirao je Stru\u010dni savjet UHA-e u kojem su bili diplomirani in\u017eenjeri arhitekture Dra\u017een Pejkovi\u0107 (voditelj Stru\u010dnog savjeta), Bojan Bili\u0107, Alan Kostren\u010di\u0107, Sabina Sablji\u0107, Dean Stubnja i Ana \u0160verko. (bc)<\/p>\n<h3>Nagrada &#8220;Viktor Kova\u010di\u0107&#8221;<\/h3>\n<p><strong>Pogon mrijestili\u0161ta Cromaris u Ninu<\/strong>, Iva Letilovi\u0107, Igor Pedi\u0161i\u0107<\/p>\n<p>Tik uz povijesne zidine srednjovjekovnog grada Nina, a na rubu gotovo nestvarnog artificijelnog pejza\u017ea ninskih solana, smje\u0161teni su pogoni za uzgoj ribe \u010dije su dematerijalizirane duge fasadne povr\u0161ine primarno oblikovane cijevima koje interpretiraju \u0161iblje koje treperi na vjetru i pru\u017ea bogatstvo sjena. Industrijski objekt ne predstavlja tako \u201euljeza\u201c ve\u0107 se posve prirodno uklapa u tihi zate\u010deni ambijent, zadr\u017eavaju\u0107i pritom neupitan industrijski karakter. Hiperdimenzionirane siluete lokalnih ptica postavljene u neposrednom okru\u017eenju hale izazivaju i relativiziraju mjerilo, pa se gra\u0111evina percipira mnogo manjom nego \u0161to jest.<\/p>\n<p>Fotografije Jasenko Rasol<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;16&#8243; gal_title=&#8221;Cromaris&#8221;]<\/p>\n<p><strong>Tr\u017enica i ribarnica u Vodicama<\/strong>, Dinko Pera\u010di\u0107<\/p>\n<p>Utjecaj arhitektonske realizacije na kvalitetu prostora ne mjeri se fizi\u010dkom veli\u010dinom projekta. Relativno mala tr\u017enica s ribarnicom ispunila je potrebe lokalne zajednice u ograni\u010davaju\u0107im okolnostima i s ograni\u010denim sredstvima, a ujedno i iskazala neporecivu arhitektonsku poetiku. Vodi\u010dka tr\u017enica s ribarnicom obe\u0107avaju\u0107e je ostvarenje koje svjedo\u010di o tome da se na\u010din kori\u0161tenja prostora zaista mo\u017ee pobolj\u0161ati arhitektonskom intervencijom.<\/p>\n<p>Fotografije Damir \u017di\u017ei\u0107, Tomislav Krni\u0107<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;17&#8243; gal_title=&#8221;Vodice &#8211; ribarnica i tr\u017enica&#8221;]<\/p>\n<p><strong>Muzej Vu\u010dedolske kulture u Vukovaru<\/strong>, Radionica arhitekture + Vanja Ili\u0107 (Projektni tim: Vanja Ili\u0107, Iva Peji\u0107, Goran Rako, Josip Saboli\u0107, Mario \u0160karijot)<\/p>\n<p>Muzej koji se, prema rije\u010dima autora, \u201egotovo sam nacrtao\u201c, projektiran slijedom topografije lokacije, svojim je arhitektonskim vrijednostima karakter krajolika bri\u017eno o\u010duvao, a istovremeno i neizmjerno obogatio posve novom prostorno-funkcionalnom vrijedno\u0161\u0107u. Impresivno interpretirana pri\u010da o vu\u010dedolskoj kulturi razvija se tako linearno izme\u0111u grada i samog arheolo\u0161kog lokaliteta arhitekturom koja integrira i afirmira daleku povijest i suvremenost te prirodni i izgra\u0111eni krajolik.<\/p>\n<p>Fotografije Miljenko Bernfest<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;18&#8243; gal_title=&#8221;Vu\u010dedol&#8221;]<\/p>\n<h3>Nagrada &#8220;Drago Gali\u0107&#8221;<\/h3>\n<p><strong>Ku\u0107a 032 u Zagrebu<\/strong>, Danijel Marasovi\u0107, Filip Pochobradsky<\/p>\n<p>Tri dvoeta\u017ene stambene jedinice povezane zajedni\u010dkim podrumom smje\u0161tene u zelenilu na kosom terenu, \u010dija je prostorna dispozicija bitno definirana \u017eeljom za o\u010duvanjem postoje\u0107eg bora na parceli, iskazuju kvalitete stanovanja koje omogu\u0107uje ve\u0107i stupanj zajedni\u0161tva i iskoristivosti prostora od onog koje nudi uobi\u010dajeno individualno stanovanje, a pritom nije izgubljena intimnost \u017eivota u obiteljskoj ku\u0107i. Unutra\u0161nji i vanjski prostor u nivou prizemlja razdvojeni su staklenom opnom, pa mogu po potrebi biti nje\u017eno razdvojeni ili posve integrirani.<\/p>\n<p>Fotografije Robert Le\u0161<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;19&#8243; gal_title=&#8221;Ku\u0107a 032&#8243;]<\/p>\n<p><strong>Ku\u0107a u ulici Zelenjak u Zagrebu<\/strong>, Tomislav \u0106urkovi\u0107, Zoran Zidari\u0107<\/p>\n<p>Te\u017enja za postizanjem intime u gusto izgra\u0111enom stambenom tkivu vje\u0161to je ostvarena rastvaranjem uglova, love\u0107i tako jedine mogu\u0107e \u201eprazne\u201c kadrove, svjetlo i zrak, dok je izravna veza unutra\u0161njeg i vanjskog prostora ostvarena sa za\u0161ti\u0107ene, dvori\u0161ne strane. Ku\u0107a razvija temu opne (ljuske) \u2013 fasade u svijetloj boji i jezgre tamnih fasada, formiraju\u0107i me\u0111uprostore koji dobivaju funkciju terasa i loggia.<\/p>\n<p>Fotografije Bosni\u0107 i Doroti\u0107<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;20&#8243; gal_title=&#8221;Ku\u0107a zelenjak&#8221;]<\/p>\n<p><strong>POS-ovo stambeno naselje u Moko\u0161ici u Dubrovniku<\/strong>, Krunoslav Ivani\u0161in, Lulzim Kabashi, Iva Ivas<\/p>\n<p>U dubrova\u010dkom predjelu Moko\u0161ica, mahom obilje\u017eenom niskom razinom kvalitete stanovanja i javnog prostora, formirano je stambeno naselje od osam me\u0111usobno povezanih stambenih blokova koji uspostavljaju i afirmiraju prostorni red jednako kao i mogu\u0107nost zajedni\u0161tva u prirodno lijepom, no arhitektonsko-urbanisti\u010dki podcijenjenom i devastiranom krajoliku. Stambeno naselje sazdano od \u010distih i jednostavnih kubi\u010dnih volumena na vapnena\u010dkom postolju, smje\u0161teno na strmoj padini, projektirano je s puno pa\u017enje posve\u0107ene njihovu polo\u017eaju u krajoliku, prepoznavanju vizura i op\u0107enito uspostavi odnosa s datostima izvornog pejza\u017ea, jednako kao i uspostavi javnog prostora naselja i otvorenim mogu\u0107nostima njegova kori\u0161tenja.<\/p>\n<p>Fotografije Jose Hevia<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;21&#8243; gal_title=&#8221;POS Moko\u0161ica&#8221;]<\/p>\n<p><strong>Ku\u0107a za odmor na Silbi<\/strong>, Iva Letilovi\u0107, Igor Pedi\u0161i\u0107<\/p>\n<p>Dotrajala ku\u0107a za odmor pred nekoliko je godina dobila u dvori\u0161tu pet betonskih kontejnera \u2013 ku\u0107ica u kojima je smje\u0161tena nu\u017ena stambena infrastruktura, dok je sama ku\u0107a ostala posve\u0107ena spavanju i boravku. U me\u0111uvremenu dotrajala do neupotrebljivosti, zamijenjena je novom, koja slijedi obrise volumena svoje zate\u010dene prethodnice, ali je pritom posve prilago\u0111ena potrebama njezinih dana\u0161njih korisnika. Intervencija tako predstavlja model za cikli\u010dko obnavljanje arhitektonskog sklopa koje po\u010diva na ravnote\u017ei trajnog i privremenog, starog i novog, a mijenja se kontroliranom kreativnom varijacijom.<\/p>\n<p>Fotografije Miljenko Bernfest<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;22&#8243; gal_title=&#8221;Silba&#8221;]<\/p>\n<p><strong>Stone house u Lukovu \u0160ugarju<\/strong>, Davor Matekovi\u0107<\/p>\n<p>Unutar generalno stihijske i neuravnote\u017eene matrice uobi\u010dajene vikend izgradnje, kompaktni kameni poliedar \u201eStone house\u201c svojim volumenom i materijalom iskazuje pripadnost onom iskonskom, autenti\u010dnom mjestu. Maksimalno iskori\u0161tenje parcele ovdje ne zna\u010di dominaciju veli\u010dinom, a zatvorenost volumena \u010dita se pak kao za\u0161ti\u0107enost ku\u0107e uz more izlo\u017eene ekstremnim naletima bure, karakteristi\u010dnima za ovu lokaciju (okolica Karlobaga). Ekspresija \u010distih ploha, \u010disto\u0107a spojeva i nu\u017enih detalja ukazuju da se krajnje pro\u010di\u0161\u0107enim, obazrivim, razlo\u017enim i promi\u0161ljenim projektiranjem, koje se oslanja na bazi\u010dne kvalitete prostora i temeljna arhitektonska na\u010dela, mo\u017ee apsolutno upe\u010datljivo i pozitivno djelovati u postoje\u0107em kaoti\u010dno izgra\u0111enom krajoliku.<\/p>\n<p>Fotografije Davor Matekovi\u0107, Miljenko Bernfest, Damir Fabijani\u0107<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;23&#8243; gal_title=&#8221;Stone house&#8221;]<\/p>\n<h3>Nagrada &#8220;Bernardo Bernardi&#8221;<\/h3>\n<p><strong>Hotel Adriatic u Rovinju<\/strong>, Studio Franji\u0107 \u0160ekoranja i Studio 3LHD<\/p>\n<p>Rovinjski hotel iz 1913. godine preure\u0111enjem interijera nije izgubio osnovne odlike autenti\u010dnog povijesnog izgleda koji je u cijelosti zadr\u017ean u eksterijeru. Vizualno bogat, nagla\u0161en i prezentan kao \u0161to je i samo iskustvo hotelskog boravka u novom gradu, interijer hotela je funkcionalno posve osuvremenjen i oblikovan kroz interpretaciju njegovih povijesnih slojeva putem sinteze svakodnevnih objekata i suvremenih umjetni\u010dkih intervencija. Vje\u0161tom tlocrtnom dispozicijom sa\u010duvano je izvorno stubi\u0161te koje se prote\u017ee od prvog do \u010detvrtog kata. Umjetni\u010dke instalacije i artefakti koji su nekad postavljeni, a nekad samo \u201eodlo\u017eeni\u201c u prostoru dodatno ukazuju na to da se novi duh uselio u stariji, povijesni prostor.<\/p>\n<p>Fotografije Domagoj Bla\u017eevi\u0107<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;24&#8243; gal_title=&#8221;Hotel Adriatic&#8221;]<\/p>\n<p><strong>Slomljeni pejza\u017e \u2013 spomen-obilje\u017eje Gordanu Ledereru<\/strong>,\u00a0 NFO d.o.o. (Kata Marunica i Nenad Ravni\u0107) i akademski kipar prof. Petar Bari\u0161i\u0107<\/p>\n<p>Na lokaciji \u010cukur brdo kraj Hrvatske Kostajnice na kojoj je snimatelj Gordan Lederer posljednji put snimao, maksimalno reduciranim kiparskim i arhitektonskim jezikom interpretiran je njegov posljednji pogled. Narativnost je ovdje sna\u017ena i potrebna, a postignuta je sa svega dva osnovna elementa u dramati\u010dnom pejza\u017eu: pristupnom stazom, pomno postavljenom spram okru\u017eenja, koju \u010dine betonske plo\u010de \u201eokovane\u201c u \u010deli\u010dne okvire filma s godinama Ledererova \u017eivota utisnutima u negativu, i razbijenom le\u0107om, \u010dija je staklena opna probijena hicem koji nas suo\u010dava s ratnom zbiljom koja se tu dogodila. Iz doline, spomenik se dematerijalizira i postaje samo bljesak.<\/p>\n<p>Fotografije Bosni\u0107 i Doroti\u0107, Daniel Pavli\u0107, Boris Kova\u010dev<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;25&#8243; gal_title=&#8221;Lederer&#8221;]<\/p>\n<p><strong>Restoran i kuhinja Pene beach resorta u Pako\u0161tanima<\/strong>, Dra\u017een Jura\u010di\u0107, Jelena Skorup<\/p>\n<p>Oblikovanje restorana za 1500 gostiju na \u010distini okru\u017eenoj alepskim borom vo\u0111eno je po\u010detnom idejom da prirodno tlo ostane netaknuto i svi borovi sa\u010duvani. Ova megastruktura u prirodi nije simulakrum mediteranskih trijemova i sjenica, ve\u0107 same borove \u0161ume. In\u017eenjerskom logikom i suvremenom tehnologijom stvorena je konstrukcija koja podsje\u0107a na stabla, reagira na vjetar, preuzima boje okolnog krajolika. Neponovljiva izvedba, posve prilago\u0111ena specifi\u010dnom mjestu, istovremeno predstavlja uzoran princip djelovanja u \u010destim zadacima kakve zahtijeva turisti\u010dka orijentacija na hrvatskoj obali.<\/p>\n<p>Fotografije Tamas Bujnovskzy<\/p>\n<p>[Best_Wordpress_Gallery id=&#8221;26&#8243; gal_title=&#8221;Pine beach Resort&#8221;]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za godi\u0161nju nagradu ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2015. godini stiglo je 58 autorskih radova, me\u0111u kojima su najbrojnije realizacije interijera (21), obiteljskih ku\u0107a (12), javnih zgrada (12) te velik broj publicisti\u010dkih, kriti\u010dkih, znanstveno\u2010istra\u017eiva\u010dkih i teorijskih radova o arhitekturi (13) Za nagradu \u201eViktor Kova\u010di\u0107\u201c koja se dodjeljuje za najuspje\u0161nije ostvarenje u svim podru\u010djima arhitektonskog stvarala\u0161tva u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7292,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,11],"tags":[],"class_list":["post-7284","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhitektura","category-izdvojeno"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7284"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7284\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}