{"id":7279,"date":"2016-03-03T17:30:28","date_gmt":"2016-03-03T16:30:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.kvadrat.hr\/?p=7279"},"modified":"2016-03-03T17:30:28","modified_gmt":"2016-03-03T16:30:28","slug":"na-10-prodanih-stanova-proda-se-jedna-kuca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/2016\/03\/03\/na-10-prodanih-stanova-proda-se-jedna-kuca\/","title":{"rendered":"Na 10 prodanih stanova proda se jedna ku\u0107a"},"content":{"rendered":"<p><strong>Iako su ku\u0107e u Hrvatskoj u prosjeku po kvadratu 11 posto jeftinije od stanova, na kontinentu i vi\u0161e od 30 posto, dugo \u010dekaju na kupce, osobito velike obiteljske ku\u0107e<\/strong><\/p>\n<p>Foto: Kvadrat.hr<\/p>\n<p>Ku\u0107e koje se trenutno nude na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu u prosjeku su po kvadratu 11 posto jeftinije od stanova s nekim iznimkama uz obalu. Unato\u010d ni\u017eoj cijeni te\u0161ko se prodaju, pa se na 10 prodanih stanova proda tek jedna ku\u0107a.<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107i razlog su velike povr\u0161ine obiteljskih ku\u0107a. One uglavnom imaju dva-tri puta vi\u0161e kvadrata od najtra\u017eenijih stanova &#8211; dvosobni ili trosobni stanovi od 50 do 60 kvadrata \u2013 \u0161to je mnogim kupcima financijski neprihvatljivo.<\/p>\n<p>Podaci portala Crozilla.com pokazali su kako su se tijekom sije\u010dnja najvi\u0161e pretra\u017eivale ku\u0107e na podru\u010dju Zagreba, Zadra, Osijeka, Pule i Samobora.<\/p>\n<p>U Zagrebu, u kojem je prosje\u010dna cijena kvadrata (u koju je uklju\u010dena i oku\u0107nica) iznosila 1280 eura, ku\u0107e se naj\u010de\u0161\u0107e tra\u017ee za investicijsku gradnju. Kad je rije\u010d o investicijskoj gradnji tra\u017ee se u zoni tramvaja, za stanovanje na rubnim dijelovima grada i obroncima Sljemena, a kupci prednost daju zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Zagreba u odnosu na isto\u010dne dijelove grada.<\/p>\n<p>&#8211; Na tr\u017ei\u0161tu se najte\u017ee prodaju obiteljske ku\u0107e velikih povr\u0161ina, naj\u010de\u0161\u0107e one koje su vlasnici gradili kako bi sutra u njima \u017eivjela i njihova djeca sa svojim obiteljima. Takve ku\u0107e uglavnom imaju vi\u0161e od 300 &#8211; 400 \u010detvornih metara i staromodnu arhitekturu te za dana\u0161nje prilike previsoku cijenu. Vlasnici im, naime, odre\u0111uju cijenu kao da prodaju tri stana po 100-120 kvadrata i o\u010dekuju da mogu dobiti cijenu kao za kvadrat u vi\u0161estambenoj zgradi \u2013 ka\u017ee Diana Perger, vlasnica zagreba\u010dke agencije za promet nekretninama Euro-interijeri.<\/p>\n<p>&#8211; Govorimo li o ku\u0107i koja se prodaje kako bi se sru\u0161ila i na njenom mjestu izgradila zgrada sa stanovima, tada cijena ovisi o vrijednosti budu\u0107eg projekta \u2013 napominje D. Perger. &#8211; Prodaje li se ku\u0107a za stanovanje, cijena se formira prema lokaciji, funkcionalnosti i trenutnoj potra\u017enji.<\/p>\n<p>Prema Crozilli najni\u017ea prosje\u010dna cijena u sije\u010dnju zabilje\u017eena je u Sisku (470 \u20ac\/m2), a najvi\u0161a u Dubrovniku (3711 \u20ac\/m2).<\/p>\n<p>Samo iznimno su ku\u0107e na moru skuplje od stanova, a na vrhu liste je Dubrovnik u kojem je kvadrat ku\u0107e u prosjeku bio 702 eura, ili 23 posto, skuplji od kvadrata stana. No, zato je u Opatiji, koja tako\u0111er ima visoke cijene nekretnina, u sije\u010danjskoj ponudi kvadrat ku\u0107a bio je i 600 eura jeftiniji nego stanovima. Na kontinentu, primjerice, bjelovarski kvadrati ku\u0107a bili su jeftini od stanova 296 \u20ac (37 posto), osje\u010dki 359 eura&#8230; (bc)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako su ku\u0107e u Hrvatskoj u prosjeku po kvadratu 11 posto jeftinije od stanova, na kontinentu i vi\u0161e od 30 posto, dugo \u010dekaju na kupce, osobito velike obiteljske ku\u0107e Foto: Kvadrat.hr Ku\u0107e koje se trenutno nude na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu u prosjeku su po kvadratu 11 posto jeftinije od stanova s nekim iznimkama uz obalu. Unato\u010d [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7571,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"tmauthors":[],"class_list":{"0":"post-7279","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-trziste"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7279","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7279"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7279\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7571"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7279"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7279"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7279"},{"taxonomy":"tmauthors","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tmauthors?post=7279"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}