{"id":7129,"date":"2015-12-08T23:23:37","date_gmt":"2015-12-08T22:23:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.kvadrat.hr\/?p=7129"},"modified":"2015-12-08T23:23:37","modified_gmt":"2015-12-08T22:23:37","slug":"vjetroturbina-ispod-mosta-moze-proizvesti-struju-za-500-domova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/2015\/12\/08\/vjetroturbina-ispod-mosta-moze-proizvesti-struju-za-500-domova\/","title":{"rendered":"Vjetroturbina ispod mosta mo\u017ee proizvesti struju za 500 domova"},"content":{"rendered":"<p><strong>Prepreka instaliranju ure\u0111aja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora \u010desto je nedostatak prostora, no nedavno je testirano kako se efikasno mogu iskoristiti tzv. mrtvi prostori u gusto naseljenim podru\u010djima <\/strong><\/p>\n<p>Foto-simulacija: Jos\u00e9 Antonio Pe\u00f1as<\/p>\n<p>U zemljama poput Australije, gdje velikih i neiskori\u0161tenih prostranstava ima napretek, pronala\u017eenje lokacije prikladne za izgradnju vjetroturbina i solarnih panela ne predstavlja poseban problem. No, s gradnjom infrastrukture za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora koja ne\u0107e zauzimati dragocjeni prostor u idu\u0107im \u0107e se desetlje\u0107ima suo\u010diti zemlje visoke gusto\u0107e naseljenosti.<\/p>\n<p>Zanimljiva je, stoga, ve\u0107 dugo predlagana strategija postavljanja vjetroturbina u tzv. &#8220;mrtvim prostorima&#8221;, poput onih ispod mostova i nadvo\u017enjaka, ali njenu izvodljivost i u\u010dinkovitost sve do nedavno nije nitko u cijelosti testirao. Znanstvenici iz Velike Britanije uz pomo\u0107 ra\u010dunalnih modela po prvi su put ustanovili &#8211; osim odr\u017eivosti proizvodnje elektri\u010dne struje vjetroturbinama smje\u0161tenim ispod mosta &#8211; da bi samo jedan takav generator mogao proizvoditi oko pola megavata elektri\u010dne energije, \u0161to je dovoljno struje za opskrbu od 450 do 500 ku\u0107anstava.<\/p>\n<p>&#8211; Takvom vrstom izgradnje vjetroturbina izbjegli bi emisiju 140 tona CO2 godi\u0161nje. Koli\u010dina je to uglji\u010dnog dioksida za \u010diju je filtraciju potrebno \u010dak 7200 stabala &#8211; tvrdi Oscar Soto, istra\u017eiva\u010d na projektu sa Sveu\u010dili\u0161ta Kingston u Londonu.<\/p>\n<p>Njegov je znanstveni tim svoje istra\u017eivanje utemeljio na modelu razli\u010ditih vrsta vjetroagregata ispod vijadukata &#8211; mostova koji premo\u0161\u0107uje samo zemljanu povr\u0161inu. Realizirali su ga na Kanarskim otocima uz sjeverozapadnu obalu Afrike jer je Kanarsko oto\u010dje kao veoma gusto naseljena dr\u017eava (280 stanovnika\/km2) bila savr\u0161en teorijski poligon za istra\u017eivanje tog modela. Tako je u 2014. godini jedan otok u arhipelagu postao prvo mjesto u svijetu u kojem se elektri\u010dna energija proizvodi isklju\u010divo iz obnovljivih izvora energije vjetra i vode.<\/p>\n<p>Ra\u010dunalne simulacije pokazale su da je proizvodnja struje na tom otoku dala zna\u010dajan doprinos opskrbi elektri\u010dnom energijom cijeloj dr\u017eavi. No ra\u010dunalnom simulacijom fluida (CFD) do\u0161lo se do jo\u0161 jedne va\u017ene spoznaje \u2013 da postavljanje vi\u0161e manjih turbina na istoj povr\u0161ini generira daleko vi\u0161e energije od jedne velike. Broj od 24 male vjetroturbine pokazao se idealnim za iskori\u0161tavanje vjetra jer, kako navodi O. Soto, ve\u0107a povr\u0161ina rotora zna\u010di i ve\u0107i prijenos energije.<\/p>\n<p>Prednosti, me\u0111utim, nestaju kad se svim tro\u0161kovima pribroje komplikacije i pote\u0161ko\u0107e pri ugradnji velikog broja malih turbina. Stoga se kao naju\u010dinkovitije rje\u0161enje testiranog modela pokazalo da su dovoljne dvije turbine identi\u010dne veli\u010dine, svake kapaciteta \u010detvrt megavata, poput ove prikazne na grafi\u010dkoj simulaciji. Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u Znanstvenom \u010dasopisu o obnovljivoj i odr\u017eivoj energiji.<\/p>\n<p>Elektrane na Kanarima nisu i jedini projekt usmjeren na neiskori\u0161ten prostor za proizvodnju elektri\u010dne energije. Znanstvenici u Japanu zapo\u010deli su pretvarati napu\u0161tena golf igrali\u0161ta u solarne farme, a Japan je me\u0111u prvima izgradio i plutaju\u0107u solarnu farmu s impresivnim kapacitetom od 70 megavata. Nedavno istra\u017eivanje u SAD-u pokazalo je da bi se postavljanjem solarnih panela u &#8220;mrtvim prostorima&#8221; gradova, poput onih na krovovima ku\u0107a i zgrada, kao i zemlji\u0161tima neposredno uz autoceste, moglo proizvesti struje u koli\u010dini koja bi \u010dak pet puta prema\u0161ila potrebe Kalifornije.<\/p>\n<p>Sjetite se, stoga, ovog \u010dlanka kad vam netko ka\u017ee da solarna energija i energija vjetra nisu ostvariva alternative ugljenu, jer zauzimaju previ\u0161e prostora. \ud83d\ude09<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prepreka instaliranju ure\u0111aja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora \u010desto je nedostatak prostora, no nedavno je testirano kako se efikasno mogu iskoristiti tzv. mrtvi prostori u gusto naseljenim podru\u010djima Foto-simulacija: Jos\u00e9 Antonio Pe\u00f1as U zemljama poput Australije, gdje velikih i neiskori\u0161tenih prostranstava ima napretek, pronala\u017eenje lokacije prikladne za izgradnju vjetroturbina i solarnih panela ne predstavlja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7130,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-7129","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zeleni-kvadrati"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7129"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7129\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}