{"id":6996,"date":"2015-11-30T04:56:28","date_gmt":"2015-11-30T03:56:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.kvadrat.hr\/?p=6996"},"modified":"2015-11-30T04:56:28","modified_gmt":"2015-11-30T03:56:28","slug":"nove-tehnologije-gradnje-biobeton","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/2015\/11\/30\/nove-tehnologije-gradnje-biobeton\/","title":{"rendered":"Zidovi koji se sami lije\u010de bakterijama"},"content":{"rendered":"

Nove tehnolgije – biobeton:<\/strong> Do\u0111e li voda kroz napuknu\u0107a do armaturnih mre\u017ea one vremenom korodiraju i trunu, a \u017eiva bakterija u betonu stvarala bi vapnenac koji \u0107e ispuniti i zatvoriti pukotine<\/p>\n

Beton je i danas najpopularniji gra\u0111evinski materijal na svijetu. No znanstvenici, jo\u0161 otkad su Rimljani prije otprilike 2000 godina njime sagradili Panteon, poku\u0161avaju prona\u0107i na\u010dine kojime bi ga u\u010dinili izdr\u017eljivijim i boljim.<\/p>\n

Bez obzira na preciznost omjera smjese koja ga sa\u010dinjava, ili kvalitetu izvedbe armature \u017eeljezom, svaki \u0107e beton pod optere\u0107enjem jednom napuknuti, a s vremenom \u0107e do\u0107i i do potpunog uru\u0161avanja gra\u0111evine. Stoga in\u017eenjeri \u010desto planiraju vi\u0161e armaturnog \u017eeljeza nego \u0161to je doista potrebno za optimalnu \u010dvrsto\u0107u betonske strukture. No s obzirom na vrlo visoke cijene takvog \u017eeljeza, to je zapravo vrlo skupo rje\u0161enje.<\/p>\n

– Samo napuknu\u0107e nije problem, ve\u0107 voda koja prodire kroz njega – obja\u0161njava profesor Henk Jonkers s Delft tehnolo\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta u Nizozemskoj. \u2013 Kroz pukotine ulazi voda, odnosno vlaga i do\u0111e li do armaturnih mre\u017ea i betonskog \u017eeljeza, koje je danas ugra\u0111eno u sve betonske gra\u0111evine, ono \u0107e vremenom korodirati, odnosno istruliti, a gra\u0111evina \u0107e se uru\u0161iti.<\/p>\n

Jonkers je, me\u0111utim, do\u0161ao do potpuno novog rje\u0161enja kojim \u0107e betonu podariti mnogo du\u017ei \u017eivot. Osmislilo je biobeton – beton koji samog sebe lije\u010di bakterijama. Biobeton se mije\u0161a poput obi\u010dnog betona, ali uz dodatak – “ljekovitog sredstva.” Ono se otapa, ali mu sastav ostaje netaknut, dok aktivan postaje tek ako beton napukne i u njega u\u0111e voda.<\/p>\n

Jonkers, po struci mikrobiolog, svoje istra\u017eivanje i rad na biobetonu zapo\u010deo je 2006. godine, motiviran upitom in\u017eenjera gra\u0111evine o mogu\u0107nosti kori\u0161tenja bakterij\u00e2 pri samoizlje\u010denju betona. Trebalo mu je tri godine kako bi rije\u0161io problem.<\/p>\n

– Potrebna vam bakterija koja mo\u017ee pre\u017eivjeti u vrlo okrutnom okoli\u0161u – ka\u017ee Jonkers. – Beton je, ba\u0161 poput stijene, iznutra vrlo suh. Usto i jako lu\u017enat, pa bakterija mora ostati uspavana godinama prije nego li je voda aktivira.<\/p>\n

Jonkers je izabrao Bacillus bakteriju ocijeniv\u0161i je najprimjerenijom za ovaj posao. Ona mo\u017ee uspijevati u lu\u017enatim uvjetima i proizvoditi spore koje mogu pre\u017eivjeti desetlje\u0107ima bez hrane i kisika. Osim izazova da se u beton ubaci \u017eiva bakterija, sljede\u0107i jo\u0161 ve\u0107i izazov bio je tu \u017eivu bakteriju usmjeriti na stvaranje materijala za popravak betona, a to je vapnenac.<\/p>\n

– Kako bi proizvodila vapnenac, Bacillusu je potreban izvor hrane. \u0160e\u0107er je bila jedna od opcija. Me\u0111utim, dodavanjem \u0161e\u0107era u smjesu betona, napravili bi ga mekanim i slabim. Stoga sam – obja\u0161njava Jonkres – kao izvor hrane bakterijama izabrao kalcijev laktat. U plasti\u010dne biorazgradive kapsule stavio sam bakterije i kalcijev laktat te ih zajedno dodao u betonsku smjesu.<\/p>\n

Kad voda u\u0111e u beton kroz napuknu\u0107a, kapsule \u0107e se otvoriti. Bakterije \u0107e po\u010deti klijati i mno\u017eiti se hrane\u0107i se laktatom. Tako \u0107e pomije\u0161ati kalcij s karbonatnim ionima stvaraju\u0107i iz njih vapnenac, odnosno kamenac koji \u0107e ispuniti i zatvoriti napuknu\u0107a u betonu.<\/p>\n

Preto\u010di li se ta teorija dokraja u stvarnost, upotreba biobetona mo\u017ee dovesti do zna\u010dajnih u\u0161teda u gradnji armiranim betonom koji \u0107e biti znatno trajniji. Biobeton je idealan, primjerice, za gradnju podzemnih kontejnera opasnog otpada. Naime, za sanaciju eventualnih o\u0161te\u0107enja ne\u0107e biti potrebno slati ljude i time ugro\u017eavati njihovo zdravlje i \u017eivot. Ipak, kad je rije\u010d o stambenim zgradama, Jonkers smatra kako \u0107e tradicionalno saniranje puknu\u0107a za sada ostati ekonomski najprivla\u010dnije.<\/p>\n

Jonkers dalje obja\u0161njava kako je njegovo istra\u017eivanje trenutno usmjereno na stvaranje pravih uvjeta za bakterije u kojima bi proizvodile \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e vapnenca te na optimizaciji distribucije potrebne im hrane. Osim toga, prou\u010dava i podlo\u017enost samoizlje\u010denja biobetona bakterijama raznim u drugim negativnim okolnostima poput djelovanja kiselina na beton i promjenama temperature.<\/p>\n

Jonkers se nada da bi njegov biobeton mogao zapo\u010deti novo doba u izgradnji biolo\u0161kih gra\u0111evina.<\/p>\n

– Kombiniramo prirodu i njene procese s gra\u0111evinskim materijalima. Priroda nas opskrbljuje mnogim prakti\u010dnim rje\u0161enjima, u ovom slu\u010daju bakterijama koje imaju sposobnost proizvoditi vapnenac. Biobeton smatramo izvrsnim primjerom povezivanja prirode i suvremenih tehnologija gradnje – zaklju\u010duje profesor Henk Jonkers.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nove tehnolgije – biobeton: Do\u0111e li voda kroz napuknu\u0107a do armaturnih mre\u017ea one vremenom korodiraju i trunu, a \u017eiva bakterija u betonu stvarala bi vapnenac koji \u0107e ispuniti i zatvoriti pukotine Beton je i danas najpopularniji gra\u0111evinski materijal na svijetu. No znanstvenici, jo\u0161 otkad su Rimljani prije otprilike 2000 godina njime sagradili Panteon, poku\u0161avaju prona\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7018,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6996","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gradnja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6996","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6996"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6996\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6996"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6996"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6996"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}