{"id":6772,"date":"2015-05-21T15:50:59","date_gmt":"2015-05-21T13:50:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.kvadrat.hr\/?p=6772"},"modified":"2015-05-21T15:50:59","modified_gmt":"2015-05-21T13:50:59","slug":"grad-buducnosti-ugodan-zdrav-i-gotovo-besplatan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/2015\/05\/21\/grad-buducnosti-ugodan-zdrav-i-gotovo-besplatan\/","title":{"rendered":"Grad budu\u0107nosti: ugodan, zdrav i gotovo besplatan"},"content":{"rendered":"<h3>GRAD BUDU\u0106NOSTI<\/h3>\n<p>Foto: Tom Simpson, Flickr<\/p>\n<p>Scott Raymond Adams (1957.) &#8211; ameri\u010dki karikaturist, kreator stripa \u201eDilbert\u201c te autor satiri\u010dke publicistike, komentara i rasprava o poslovanju i op\u0107im dru\u0161tveno-politi\u010dkim zbivanjima &#8211; na svom je blogu objavio ideju o izgradnji grada budu\u0107nosti u kojemu bi \u017eivot bio gotovo besplatan i vi\u0161estruko kvalitetniji nego danas.<\/p>\n<p>Kad bi imali priliku izgraditi takav grad iz temelja kori\u0161tenjem dana\u0161nje tehnologije, ali uz pametnu organizaciju, \u017eivot u njemu mogao bi biti gotovo besplatan.<\/p>\n<p>Danas su mnogi ljudi nezaposleni, ne mogu raditi, ne \u0161tede dovoljno za mirovinu, a gospodarstvo ne mo\u017ee generirati dovoljno novca kojim bi svi mogli podmiriti tro\u0161kove kvalitetnog \u017eivota. Stoga bi se, ka\u017ee Adams, problem moglo rije\u0161iti sni\u017eavanjem tro\u0161kova \u017eivota u gradu.<\/p>\n<p>Tro\u0161ak ze energiju, primjerice, ve\u0107 danas se mo\u017ee bitno sniziti gradnjom energetski u\u010dinkovitih ku\u0107a koje svu energiju koriste iz obnovljivih, besplatnih izvora energije. Kad bi na\u0161 grad sagradili iz temelja, svaki bi krov sa solarnim panelima inteligentno usmjerili prema suncu.<\/p>\n<p>Mogu zamisliti grad, ka\u017ee Adams, izgra\u0111en oko komunalnog uzgoja u kojemu je sva hrana besplatna. Zamislite da svaki dom ima svoj staklenik u kojem se cijele godine uzgaja samo jedna kultura, a internetom se obavlja jednostavna razmjena uroda sa susjedima. Biljke bi se mogle zalijevati recikliranjem otpadne vode, a vi\u0161kom toplinske energije iz ku\u0107e odr\u017eavati temperatura staklenika i tako ekonomi\u010dno i tijekom cijele godine u njima uzgajati hranu. Ako bi urod bio ve\u0107i, vi\u0161ak bi prodali susjednim gradovima, a novcem bi se lako mogli kupiti, primjerice, za\u010dini i umaci te druge potrep\u0161tine koje sami ne mo\u017eemo uzgojiti kod ku\u0107e.<\/p>\n<p>Medicinski tro\u0161kovi nikada ne\u0107e pasti na nulu, ali trenutni napredak u istra\u017eivanju i pronalasku novih medicinskih tehnologija \u0107e vremenom sniziti tro\u0161kove rutinskih medicinskih usluga za 80 posto, misli Adams, \u010demu \u0107e doprinijeti i vrlo rana detekcije bolesti u fazi kad je terapija relativno jednostavna i jeftina. Doda li se tom medicinskom sustavu i IBM-ov program dr. Watsona (umjetna inteligencija) kojim \u0107e se iz doma mobitelom mo\u0107i opisati zdravstvene tegobe i prema kojima \u0107e se precizno odrediti dijagnoza, nepotreban \u0107e biti i posjet lije\u010dniku, osim za hitne slu\u010dajeve, operacije i palijativnu skrb. Pretpostavimo li da \u0107e grad budu\u0107nosti obilovati rekreacijskim objektima dizajniranim za promociju zdravoga \u017eivota, svi \u0107e htjeti hodati, plivati, biciklirati i vje\u017ebati, pa \u0107e bolja zdravstvena slika stanovni\u0161tva smanjiti potrebe za izdacima zdravstvenog sektora.<\/p>\n<p>S obzirom na to da bi svatko uzgajao svoju vlastitu hranu potpuno prirodnim na\u010dinom, imali bi savr\u0161enu kvalitetu prehrane ljudi. Oni \u017eeljni mesne hrane, mogli bi iz drugih gradova naru\u010diti mesne proizvode i tako bi sva\u010dije prehrambene \u017eelje i navike mogle biti zadovoljene.<\/p>\n<p>Iako bi sve ku\u0107e bile projektirane tako da imaju zajedni\u010dko \u201etravnato\u201c dvori\u0161te to ne bi iziskivalo tro\u0161kove ko\u0161enja i zalijevanja jer bi bila \u201ezasa\u0111ena\u201c umjetna trava. Takvi zajedni\u010dki dvori\u0161ni centri, opremljenom sigurnosnim kamerama, WiFi-em, sjenovitim podru\u010djima, ome\u0111enim prostorima za pse&#8230;, otvarali bi mogu\u0107nost, ali i poticali ljude na dru\u017eenje, zabavu i rekreaciju. Takvi prostori ve\u0107 postoje i uspje\u0161no funkcioniraju u mnogim naseljima unutar \u010dijih se ogra\u0111enih zajedni\u010dkih prostora slobodno, sigurno i bezbri\u017eno kre\u0107u ljudi, njihova djeca i ku\u0107ni ljubimci.<\/p>\n<p>U takvoj vrsti stambenog-dru\u0161tvenog ure\u0111enja ne bi bilo potrebe, pa ni ni tro\u0161ka za dnevno \u010duvanje djece, skrbi za ku\u0107ne ljubimce ili sli\u010dne potrebe. Cijelo susjedstvo bilo bi, naime, povezano u lokalnu internetsku mre\u017eu (intranet), tako da bi bilo lako prona\u0107i nekoga tko \u0107e pri\u010duvati dijete ili ku\u0107nog ljubimca dok ste odsutni i to besplatno. Moj kvart ve\u0107 je danas, isti\u010de S. Adamas povezan s e-mail grupom, pa \u010dim netko uo\u010di neko sumnjivu aktivnost, cijelo naselje je obavije\u0161teno u roku od nekoliko minuta.<\/p>\n<p>Scott Adams pretpostavlja da \u0107e jednog dana online edukacija postati superiorna klasi\u010dnim modelima u\u010denja, odla\u017eenju u \u0161kole i na fakultete. Online obrazovanje napreduje i pobolj\u0161ava se svake godine, pa polako blijedi i koncept \u0161kolske u\u010dionice kao fizi\u010dke prostorije. Jednog \u0107e dana, smatra Adamas, svaki obiteljski dom imati sobu za \u201euranjanje u znanja\u201c &#8211; sobu opremljenu videozidovima koji \u0107e omogu\u0107iti uranjanje u povijest, geografiju ili bilo koju drugu znanstvenu granu, virtualno posje\u0107ivanje drugih edukacijskih mjesta bez potrebe da se napu\u0161ta dom. Takav oblik u\u010denja izvrstan je i za slabije pokretne te starije ljude. Manje potrebe za fizi\u010dkim u\u010dionicama i \u0161kolama smanjit \u0107e i tro\u0161kove obrazovanja.<\/p>\n<p>&lt;!\u2013\u2013nextpage\u2013\u2013&gt;<\/p>\n<p>Kad svatko bude mogao u\u010diti i savladavati vje\u0161tine od ku\u0107e, a posao bi se mogao prona\u0107i ili pokrenuti internetom, smanjit \u0107e se i stopa nezaposlenosti. Uz \u010dinjenicu da bi tro\u0161kovi \u017eivota postali niski, ljudi bi si mogli priu\u0161titi, primjerice, godinu dana nepla\u0107enog dopusta kako bi usvojili nova znanja i nau\u010dili nove vje\u0161tine.<\/p>\n<p>Tro\u0161kovi popravka i odr\u017eavanja domova mogli bi tako\u0111er postati iznimno jeftini ako se planiraju i grade da ispune taj cilj. Primjerice, standardizacijom i kori\u0161tenjem istovrsnih prozora, vrata te svih mehani\u010dkih sustava i ure\u0111aja. Drugim rije\u010dima, ako svi imaju iste ure\u0111aje za klimatizaciju, istu vrstu ulaznih vrata, kuhinjske opreme, ra\u010dunalne opreme, u slu\u010daju da se ne\u0161to pokvari, bit \u0107e lako preko intraneta pogledati u zajedni\u010dku bazu razmjene rezervnih dijelova i vidjeti ima li susjed dio opreme koji treba za popravak. Na isti na\u010din mo\u0107i \u0107e se razmjenjivati znanja i vje\u0161tine za popravke.<\/p>\n<p>Ve\u0107 danas postoji tehnologija izrade krovova i fasada visoke otpornosti na razli\u010dite meteorolo\u0161ko-mehani\u010dke utjecaje s gotovo neograni\u010denim rokom trajanja, perive zidove koje ne treba bojati te podove koji mogu trajati bez vidljivih znakova tro\u0161enja i do stotinu godina.<\/p>\n<p>Izgradnja ku\u0107a danas mnogo ko\u0161ta jer ve\u0107inu tro\u0161ka \u010dini neu\u010dinkovit proces gradnje. U budu\u0107nosti \u0107e domovi biti osmi\u0161ljavani i projektirani do posljednjeg detalja kori\u0161tenjem ra\u010dunalne tehnologije, a materijali \u0107e se proizvoditi u tvorni\u010dkim serijama tako da \u0107e na gradili\u0161ta stizati gotovi dijelovi koje \u0107e, uz upute, ba\u0161 svatko mo\u0107i sastaviti s\u00e2m kao \u0161to danas sami sastavljamo stolac ili stol isporu\u010den u tvorni\u010dki proizvedenim dijelovima.<\/p>\n<p>Novi bi grad bio izgra\u0111en na jeftinom zemlji\u0161tu s pripremljenom komunalnom infrastrukturom. Gradnja izdr\u017eljivih i trajnih obiteljskih ku\u0107a, izra\u010dunao je Adams, ne bi stajala vi\u0161e od protuvrijednosti 500.000 kuna uklju\u010duju\u0107i i solarne panele te izgradnju plastenika.<\/p>\n<p>Novi grad imao bi isklju\u010divo jeftini javni prijevoz visoke u\u010dinkovitosti i dostupnosti jer bi se odvijao isklju\u010divo na zahtjev korisnika, pozivanjem prijevoza aplikacijom na mobitelu.<\/p>\n<p>Jeftini \u0107e u budu\u0107nosti biti i samoupravljaju\u0107i automobili, a kad ljudi kao voza\u010di postanu nepotrebni, mo\u0107i \u0107e se ukloniti sve sigurnosne zna\u010dajke i dodaci na automobilima. Nepogre\u0161ivost ra\u010dunalnog upravljanja vozilima potpuno \u0107e isklju\u010diti mogu\u0107nost prometne nesre\u0107e.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani \u0107e mo\u0107i pozvati samoupravljaju\u0107i elektri\u010dni automobil upravo one veli\u010dine i opreme koja im je trenutno potrebna, pa se ne\u0107e neekonomi\u010dno tro\u0161iti energija za prijevoz, primjerice praznog zadnjeg sjedi\u0161ta ili potpuno praznog prtlja\u017enika. Zamislite li jo\u0161 i podzemne prometnice, automobili bi mogli postati jo\u0161 jeftiniji, jer ne\u0107e morati biti natkriveni niti otporni na atmosferilije. Audio-sustav bio bi mobitel, pa bi automobil trebao samo imati zvu\u010dnike i Bluetooth opremu. S obzirom na sve to, samoupravljaju\u0107i automobil jednog dana ne bi trebao stajati vi\u0161e od 30 do 35 tisu\u0107a kuna uz \u010dinjenicu da bi se i taj tro\u0161ak dijelio s nekoliko razli\u010ditih korisnika te da bi se automobili napajali vi\u0161kom solarne energije proizvedene u ku\u0107anstvima.<\/p>\n<p>Tro\u0161ak usluge odvoza sme\u0107a bio bi zanemarivo nizak. S obzirom na to da bi ve\u0107inu hrane sami proizvodili, ne bi bilo mnogo ambala\u017enog otpada, a mije\u0161ani komunalni otpad koristio bio se kao prirodni kompost i gnojivo za novi uzgoj hrane. Ne bi bilo potrebe ni za po\u0161tanskim uslugama jer bi svi ra\u010duni bili elektronski i stizali bi elektroni\u010dkom po\u0161tom.<\/p>\n<p>Scott Adams smatra da se u dobro osmi\u0161ljenom gradu mo\u017ee eliminirati 80 posto dnevnih tro\u0161kova i to uz usluge znatno vi\u0161e razine nego \u0161to su dana\u0161nje. Smatra i da je njegova vizija jedina odr\u017eiva verzija budu\u0107nosti. Alternativa je, zaklju\u010duje, agresivni prijenos bogatstva od bogatih siroma\u0161nima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>GRAD BUDU\u0106NOSTI Foto: Tom Simpson, Flickr Scott Raymond Adams (1957.) &#8211; ameri\u010dki karikaturist, kreator stripa \u201eDilbert\u201c te autor satiri\u010dke publicistike, komentara i rasprava o poslovanju i op\u0107im dru\u0161tveno-politi\u010dkim zbivanjima &#8211; na svom je blogu objavio ideju o izgradnji grada budu\u0107nosti u kojemu bi \u017eivot bio gotovo besplatan i vi\u0161estruko kvalitetniji nego danas. Kad bi imali [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6771,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-6772","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-urbanizam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6772","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6772"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6772\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6772"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6772"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6772"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}