{"id":6710,"date":"2015-05-16T23:51:10","date_gmt":"2015-05-16T21:51:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.kvadrat.hr\/?p=6710"},"modified":"2015-05-16T23:51:10","modified_gmt":"2015-05-16T21:51:10","slug":"diktat-politike-nad-urbanizmom-sagradio-pet-motropola","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/2015\/05\/16\/diktat-politike-nad-urbanizmom-sagradio-pet-motropola\/","title":{"rendered":"Diktat politike nad urbanizmom"},"content":{"rendered":"

Pet metropola sagra\u0111enih politi\u010dkom odlukom<\/strong><\/p>\n

Foto: Matt Weibo, Cairo ilustracija<\/p>\n

Egipatska je vlada najavila kako namjerava stvoriti potpuno novi glavni gradi Egipta i time zaprijetila 1046 godina staroj dominaciji Kaira kao administrativnog sredi\u0161ta zemlje. Novoj metropoli ime jo\u0161 nije odabrano, ali je poznato da \u0107e biti sagra\u0111ena na isto\u010dnom podru\u010dju nedaleko Novog Kaira.<\/p>\n

Obe\u0107anje o izgradnji 270 \u010detvornih kilometara potpuno novog grada odjeknulo je naslovnicama medija diljem svijeta \u2013 45 milijardi dolara bit \u0107e utro\u0161eno za gradnju stanova, trgova\u010dkih centara i znamenitosti osmi\u0161ljenih kako bi od samog po\u010detka privukli veliki broj turista. U planu je i gradnja tematskog zabavnog parka ve\u0107eg od Disneylanda. Obe\u0107anje vlade uklju\u010duje i plan gradnje stanova za najmanje pet milijuna stanovnika uz neizostavne sadr\u017eaje prijeko potrebne svakom modernom gradu \u2013 veliki broj \u0161kola, bolnica, vjerskih i drugih dru\u0161tvenih gra\u0111evina. Cilj Egipta je jasan \u2013 stvaranje najve\u0107eg planski izgra\u0111enog glavnog grada u svijetu.<\/p>\n

Ideje dr\u017eava o planu gradnje vlastitih metropola od temelja nije nova u povijesti. To predstavlja svojevrsni na\u010din novog po\u010detka, brisanja zastarjelih i neu\u010dinkovitih urbanisti\u010dkih rje\u0161enja, poticaj ekonomiji, posebice gra\u0111evinskom sektoru, ali i \u017eelju vladaju\u0107ih da ostave neizbrisiv trag o svojoj viziji svijeta. \u010cak je i stari Kairo, prije vi\u0161e od tisu\u0107lje\u0107a, planski gra\u0111en kao glavni grad Egipta<\/p>\n

U suvremenom dobu planski je tako izgra\u0111eno nekoliko glavnih gradova suvremenih dr\u017eava. Primjerice, Brasilia u Brazilu, Astana u Kazahstanu, Islamabad u Pakistanu, Canberra u Australiji, Naypyidaw ili Nay Pyi Taw u Mianmaru odnosno Burmi. U nastavku teksta donosimo neke \u010dinjenice o tih pet najpoznatijih planski sagra\u0111enih glavnih gradova.<\/p>\n

Brasilia<\/strong><\/h3>\n

[showcase_layerslider revslider_shortcode=”Brasilia” width=”1\/1″ el_position=”first last”] <\/p>\n

Brazilska modernisti\u010dka utopija vjerojatno je najpoznatiji \u201eumjetno\u201c izgra\u0111eni grad na svijetu. Izgradnja Brasilije zapo\u010dela je 1957. godine, kako bi se u taj nenaseljeni kraj privukli stanovnici iz gusto naseljene isto\u010dne obale da bi po\u010deli intenzivnije iskori\u0161tavati prirodno bogatstva koncentrirana u unutra\u0161njosti zemlje. Danas, nakon 55 godina postojanja, iako izvorno planiran za svega pola milijuna ljudi, u njemu \u017eivi gotovo dva i pol milijuna stanovnika. Unato\u010d tome, gledaju\u0107i kroz pojednostavljene statisti\u010dke kriterije, predstavlja jedan od najuspje\u0161nijih planskih gradova u svijetu.<\/p>\n

Plan preseljenja glavnog grada iz 930 kilometara udaljenog Rio de Janeira datira jo\u0161 od 1827. godine iz razdoblja Brazilskog carstva. Izgradnja grada u samom sredi\u0161tu dr\u017eave predstavljala je izraz i te\u017enju da se pove\u017eu sve njegove regije i tako izraze brazilsku suverenost i samostalnost. Tu zada\u0107u priobalni i gusto naseljeni Rio de Janeiro nikad nije mogao ispuniti.<\/p>\n

Brazilska monumentalna metropola, ujedno i primjer modernisti\u010dkoga grada, glavnim je gradom postala 1960. godine. Urbanisti\u010dki plan izradio je L\u00facio Costa, dok je ve\u0107inu zgrada – pala\u010du predsjednika, skup\u0161tinu, senat, katedralu, kazali\u0161te… – projektirao Oscar Niemeyer, ikona brazilskog modernizma. Tijekom gradnje grada s u\u010dinkovitom mre\u017eom prometnica i visokog \u017eivotnog standarda, podjednako su gradili i luksuzne i jeftine stambene zgrade za bogate i siroma\u0161ne, u gusto izgra\u0111enim i zelenilom zaogrnutim zgradama stvorili su grad koji je izazvao i jo\u0161 izaziva i pohvale i kritike kako radi ciljeva zbog kojih je stvaran, ali i na\u010dina njihove provedbe. Unato\u010d svemu, Brasilia je od svojeg nastanka dala ogroman utjecaj razvoju urbanizma i postavila standarde budu\u0107eg poimanja u planiranju i izgradnji gradova.<\/p>\n

[blank_spacer height=”30px” width=”1\/1″ el_position=”first last”] <\/p>\n

Astana<\/strong><\/h3>\n

[showcase_layerslider revslider_shortcode=”astana” width=”1\/1″ el_position=”first last”] <\/p>\n

Na podru\u010dje ruskog naselja Akmolinska, osnovanog 1830. godine, preseljen je dekretom predsjednika Kazahstana 1997. godine dana\u0161nji glavni grad te dr\u017eave. Progla\u0161enjem glavnim gradom Kazahstana, zapo\u010dela je njegova rekonstrukcija te planska izgradnja novih gradskih \u010detvrti koja je transformirala izgled i gospodarstvo grada, stvoriv\u0161i potpuno novo administrativno sredi\u0161te na gotovo 700 \u010detvornih kilometara. Podijeljen je u tri administrativna distrikta i pet gradskih naselja u kojima \u017eivi i radi 835.000 stanovnika.<\/p>\n

Trgova\u010dki centar u obliku ogromnog srebrnog \u0161atora, rad arhitekta Normana Fostera koji je projektirao i 77 metara visoku staklenu Pala\u010du mira i pomirenja u kojoj su knji\u017enica i opera, zatim koncertna dvorana talijanskog i arhitekta Manfredija Nicolettija samo su neke od arhitektonskih posebnosti koje ga \u010dine uz, generalni urbanisti\u010dki plan japanskog arhitekta Kisha Kurokawe, globalnim gradom.<\/p>\n

Prvotni poku\u0161aji anga\u017eiranja doma\u0107eg arhitekta stasalog u sovjetskom re\u017eimu, vi\u0111en je kao korak prema putu u pro\u0161lost te se aktivno tra\u017eila promjena paradigme planiranja. Stoga je na javnom me\u0111unarodnom natje\u010daju izabran Kurokawin urbanisti\u010dki prijedlog koji je nudio o\u010duvanje postoje\u0107eg naselja, ali i raskidanje poveznice sa sovjetskom pro\u0161lo\u0161\u0107u izgradnjom potpuno novog grada izme\u0111u ju\u017ene i isto\u010dne obale rijeke I\u0161im.<\/p>\n

Cilj je bio uspjeti u onom u \u010demu je biv\u0161a prijestolnica Almati bilje\u017eila stalni neuspjeh \u2013 privla\u010denju stranog kapitala. Danas svoja predstavni\u0161tva u Astani ima 70 velikih korporacija, a sjedi\u0161te je i za sedamdeset tisu\u0107a malih i srednjih poduze\u0107a. Kurokawa je arhitektonskom postmodernisti\u010dkom filozofijom i futuristi\u010dkim gra\u0111evinama, koje odra\u017eavaju novi duh Kazahstana i njegovu neovisnost, omogu\u0107io simbiozu povijesti i budu\u0107nosti te u\u010dinio novu kazahstansku metropolu svjetski poznatom.<\/p>\n

[blank_spacer height=”30px” width=”1\/1″ el_position=”first last”] <\/p>\n

Islamabad<\/strong><\/h3>\n

[showcase_layerslider revslider_shortcode=”Islamabad” width=”1\/1″ el_position=”first last”] <\/p>\n

Gradnja pakistanskog glavnog grada Islamabada zapo\u010dela je 1961. godine na sjeveroistoku zemlje u predgorju Himalaje. Njegovom izgradnjom namjeravalo se posti\u0107i ravnomjerniji razvitak cijele zemlje, ali i preseliti vladu iz priobalnog Karachija u lak\u0161e branjivu unutra\u0161njost na sjeveru zemlje. Jo\u0161 od svojeg nastanka Islamabad je privla\u010dio ljude iz cijelog Pakistana, a doseljavanje ga je pretvorilo u jedan od kulturolo\u0161ki najrazli\u010ditijih i najnaseljenijih gradova Pakistana. U planiranju su kori\u0161tene isklju\u010divo znanstveno utemeljene metode projektiranja i gradnje naselja. Empirijski pristup u projektiranju i planiranju omogu\u0107io je da se usvojeni i proku\u0161ani modeli gradnje i planiranja lako mogu koristiti i dalje u skladu s dinami\u010dnim potrebama \u0161irenja grada radi stalnog pove\u0107anja stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Planom je obuhva\u0107ena podjela \u0161ireg podru\u010dja grada u osam zona: administrativnu, znanstvenu, stambenu, trgovinsku, industrijsku, ruralnu i zelenu zonu te enklavu za strane diplomate. U\u017ee podru\u010dje grada, mahom stambeni dio, podijeljeno je na pet brojevima ozna\u010denih zona. Prva je zona ujedno i najrazvijenija stambena zona, dok se druga zona, primjerice, sastoji uglavnom od slabije razvijenih, siroma\u0161nijih dijelova. Svaki stambeni sektor unutar jedne zone ozna\u010den je slovom i prote\u017ee se na otprilike \u010detiri \u010detvorna kilometra. Njegova razli\u010ditost ocrtava se i u ispreplitanju stilova arhitekture u rasponu od modernizma do tradicionalne islamske religijske arhitekture.<\/p>\n

[blank_spacer height=”30px” width=”1\/1″ el_position=”first last”] <\/p>\n

Canberra<\/strong><\/h3>\n

[showcase_layerslider revslider_shortcode=”Canberra” width=”1\/1″ el_position=”first last”] <\/p>\n

Grad u kojemu danas \u017eivi 333.940 stanovnika, prema popisu iz 2006., najve\u0107i je grad australske unutra\u0161njosti. Osnovan je 1911. godine kao kompromisno rje\u0161enje ukidanja rivalstva i pretenzija za status metropole izme\u0111u dva najve\u0107a australska grada, Sydneya i Melbournea. Nalazi se 250 km ju\u017eno od Sydneya u podno\u017eju Australskih Alpa s veoma pogodnim klimatskim uvjetima. Poput ameri\u010dkog Washingtona, Canberra nije na podru\u010dju ni jedne od pet saveznih australskih dr\u017eava, kako bi sprije\u010dilo bilo koju od dr\u017eava da zbog teritorijalnog sjedi\u0161ta savezne vlasti dobije eventualne prednosti.<\/p>\n

Javnim natje\u010dajem prije gotovo 105 godina, projekt \u010dika\u0161kog arhitektonskog tandema i bra\u010dnog para Waltera i Marion Griffin, progla\u0161en je najboljim. Planom Griffinovih karakteristi\u010dno su izra\u017eeni i u\u010destali geometrijski motivi krugova, \u0161esterokuta i trokuta koji predstavljaju predlo\u017eak izgradnje zapo\u010dete 1913. godine. Namjerno je dizajniran tako da je orijentacija gradskih sadr\u017eaja povezana s topografskim znamenitostima Canberre. Tako se grad danas sastoji od dviju jezgri, politi\u010dko-administrativne i trgova\u010dke te od stambenih \u010detvrti, podijeljenih planski izgra\u0111enim \u201eBurley Griffin\u201c jezerom . Dizajn grada uvelike je obilje\u017een i za Australiju zna\u010dajno velikim zelenim podru\u010djima bogatim vegetacijom koja su danas uspje\u0161no pretvorene u prostrane parkove i slobodne zelene povr\u0161ine. Radi toga se ponekad Canberru kolokvijalno naziva i \u201eGlavnim grmom Australije\u201c.<\/p>\n

[blank_spacer height=”30px” width=”1\/1″ el_position=”first last”] <\/p>\n

Naypyidaw<\/strong><\/h3>\n

[showcase_layerslider revslider_shortcode=”Naypyidaw” width=”1\/1″ el_position=”first last”] <\/p>\n

Naypyidaw ili Nay Pyi Taw, \u0161to u prijevodu zna\u010di \u201ekraljevski grad\u201c, glavni je grad jedne od najzatvorenijih dr\u017eava na svijetu, Burme, odnosno Mianmara. Ujedno je i najmla\u0111i u povijesti planske izgradnje glavnih gradova. Nastao je 2005. godine u samom sredi\u0161tu dr\u017eave na podru\u010dju gdje je prethodno iskr\u010dena gusta d\u017eungla. Naredbom vojske upu\u0107ene svim dr\u017eavnim du\u017enosnicima za preseljenje, 6. studenoga 2005. godine iz prija\u0161njeg glavnog grada Yangona (Rangoon) na jugu dr\u017eave, udaljenog 320 kilometara od Naypyidawa, konvojem od \u010dak 1100 vojnih kamiona preseljeno je kompletnih 11 ministarstava s 11 bataljuna vojske.<\/p>\n

Prema podacima u izvje\u0161tajima UN-a, Naypyidaw je jedan od najbr\u017ee rastu\u0107ih gradova u svijetu sa slu\u017ebenom brojkom od gotovo milijun stanovnika. Iako je Mianmar jedna od najsiroma\u0161nijih dr\u017eava jugoisto\u010dne Azije, metropola Mianmara vrlo je dobro odr\u017eavana i ure\u0111ena iako se prostire na nevjerojatnoj povr\u0161ini od \u010dak 2700 \u010detvornih kilometara. Povezana je cestama mjestimi\u010dno pro\u0161irenim i do 20 prometnih traka. Iako je, u usporedbi s tro\u0161kom izgradnje Kaira, u iznosu od 45 milijardi dolara, Naypyidaw navodno ko\u0161tao \u201etek\u201c \u010detiri milijarde dolara, grad sadr\u017eava monumentalni kompleks parlamenta napravljen od \u010dak 31 zgrade, a na izgradnji grada vojna je vlada anga\u017eirala 25 najve\u0107ih azijskih gra\u0111evinskih kompanija.<\/p>\n

Izgradnju nove metropole vlada je objasnila nemogu\u0107no\u0161\u0107u rje\u0161avanja infrastrukturnih problema uzrokovanih prekomjernim rastom stanovni\u0161tva Yangona, prostornom nemogu\u0107no\u0161\u0107u izgradnje novih ureda i prostorija za potrebe dr\u017eave, posebice jer su one postoje\u0107e koje potje\u010du iz kolonijalnog doba, stare i dotrajale. Kao jedan od klju\u010dnih razloga navedeno je i pozicioniranje metropole u samo sredi\u0161te dr\u017eave kako bi postala prometno \u010dvori\u0161te zemlje. Me\u0111utim, i danas se spekulira o stvarnim razlozima preseljenja. Prema mi\u0161ljenju u\u010dinjeno je to zbog sigurnosnih razloga, poput onih kojima je motivirana izgradnja pakistanskog Islamabada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pet metropola sagra\u0111enih politi\u010dkom odlukom Foto: Matt Weibo, Cairo ilustracija Egipatska je vlada najavila kako namjerava stvoriti potpuno novi glavni gradi Egipta i time zaprijetila 1046 godina staroj dominaciji Kaira kao administrativnog sredi\u0161ta zemlje. Novoj metropoli ime jo\u0161 nije odabrano, ali je poznato da \u0107e biti sagra\u0111ena na isto\u010dnom podru\u010dju nedaleko Novog Kaira. Obe\u0107anje o […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6963,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,11],"tags":[],"class_list":["post-6710","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-urbanizam","category-izdvojeno"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6710"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6710\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kvadrat.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}