Prema preuzetim europskim obvezama Hrvatska bi do 2020. godine trebala odvajati 50 posto reciklažnih tvari. Za to je planirana gradnja 13 velikih centara, ali nova vlast priprema izmjene Plana gospodarenja otpadom tako da se reciklažom počne već na kućnom pragu
Foto: kvadrat.hr
Do 2020. godine Hrvatska bi prema preuzetim europskim obavezama trebala iz komunalnog otpada odvajati 50 posto reciklažnih tvari. Za ostvarenje toga projekta Hrvatskoj je iz europskih fondova na raspolaganju 457 milijuna eura.
U Hrvatskoj bi trebalo sagraditi 13 centara, no ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović smatra da planove za njihovu gradnju koje je donijela bivša vlast treba redefinirati tako da se u njih smanji ulaz otpada tako što će se otpad prije dovoženja u centre razvrstava po reciklažnim dvorištima. Dva velika već izgrađena centra Marišćina i Kaštijun, tvrdi Dobrović, ne zadovoljavaju ekološke ciljeve, neekonomični su i skupi za građane
– Mora se pojačati infrastruktura odvojenog prikupljanja, odnosno sortirnih linija koje većinu otpadnih materijala odvajaju kao korisnu sirovinu. Zbog toga jedinice lokalne samouprave moraju odrediti lokacije za manja reciklažna dvorišta u kojima će biti sortirnice, privremena skladišta, kompostišta i drugo. Tu uključujem i građane s kućnim kompostiranjem, lokalne komunalce sa sustavom odvojenog prikupljanja reciklažnih tvari, te centre za ponovnu uporabu uporabljivog otpada – kazao je ministar Dobrović.
Iako su rokovi dobrano prekoračeni, Dobrović smatra da se mogu nadoknaditi. Stoga je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode organiziralo tribine za gradonačelnike i načelnike općina, a pripremaju se i javni pozivi za jedinice lokalne samouprave koje su odgovorne za uspostavu sustava gospodarenja otpadom, da do kraja godine urede spomenute objekte. Ministarstvo, također, planira uskoro u javnu raspravu uputiti izmjene Plana gospodarenja otpadom od 2016. do 2022. godine.
