Vojni objekti kao javni prostori

U sklopu EU programa Urbact III namijenjen svim gradovima koji žele izraditi i uspješno provoditi svoje strategije održivog urbanog razvoja, Varaždin u mreži s još osam gradova razrađuje projekt MAPS – Military assets as public spaces, koji bi trebao ponuditi rješenje kako napuštene vojne objekte pretvoriti u kvalitetne javne prostore

  • Foto: ilustracija; kvadrat.hr

Varaždin je dva dana domaćin međunarodnog skupa o drugoj fazi projekta Vojni objekti kao javni prostori (MAPS – Military assets as public spaces) koji bi trebao ponuditi rješenje kako iskoristiti napuštene vojne objekte, kakvih u Hrvatskoj ima na desetke, a među kojima je i bivša varaždinska vojarna, kompleks na 70 hektara.

Sastavni je to dio EU programa Urbact III – europske međuregionalne suradnje namijenjen svim gradovima koji žele izraditi i uspješno provoditi svoje strategije održivog urbanog razvoja. Osim Varaždina u projektu sudjeluje osam partnerskih gradova – Piacenza iz Italije kao vodeći partner te Szombathely iz Mađarske, Cartagena iz Španjolske, Espinho iz Portugala, Serres iz Grčke, Longford iz Irske, Telšiai iz Litve i Koblenz iz Njemačke. Nakon šestomjesečnog rada te partnerske mreže i uspješne prijave za nastavak projekta u ožujku ove godine, trebat će u iduća 24 mjeseca suradnje na lokalnoj i međunarodnoj izraditi akcijski plan napuštenih vojnih kompleksa.

– Projekt nije toliko važan financijski koliko je važno iskustvo u lokalnoj sredini, odnosno to da se u plan za revitalizaciju takvih prostora uključe svi koji tu žive, od djece do građana i mjesnih odbora – rekla je Gloria Cerliani, voditeljica projekta u Piacenzi.

Smisao varaždinskog projekta je, kako je istaknuo varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, jest odrediti sadržaje koji bi se mogli organizirati u tamošnjoj bivšoj vojarni kao jednom od najvrednijih prostora u Varaždinu. Grad je dosad napravio prostorno-plansku dokumentaciju i zatražio od DUUDI-ja da mu ustupi vojarnu, a Sveučilište Sjever zainteresirano je za korištenje nekoliko zgrada.

– Možete zamisliti kako bi to izgledalo kad bi ondje svakog dana bilo tisuće studenata. To bi za sobom privuklo i mnoštvo pratećih djelatnosti – napomenuo je G. Habuš.

Druga faza varaždinskog projekta stoji 744.000 eura. Iz fondova EU financirat će se 85 posto, dok će se 15 posto, odnosno 73.000 eura, osigurati iz gradskog proračuna.

4